Woody Allen i smisao života
Zaljubljenost prema filmovima je zajedničko mlađoj populaciji. Isti slučaj je i kod našeg studosferaša, koji uživa gledajući filmove Woody Allena, te je stoga odlučio i podijeliti s nama svoja razmišljanja, puna primjera. Da ne bi bilo zabune – početak posta djeluje pomalo zbunjujuće, ali je na kraju sve objašnjeno, pa dobije prvotni smisao.
- Zašto je Woody Allen genijalan? Zato što je, u svoj svojoj kompliciranosti, u biti, vrlo jednostavan. Progovara o ljubavi, seksu, patnjama, neshvaćenosti. Dočarava na filmskom platnu, kroz duge kadrove, svu ljudskost. Sve situacije u životu nas, naprednih životinjica, su komične, spontane, duboke, banalne, piše Pagliaccio.
Svatko od nas ima nekakve zanimacije i područje koje ga ispunjava. Kod našeg studosferaša je slučaj da uživa gledajući filmove Woody Allena, stoga pročitajte stavove i razmišljanja u nastavku, ali si pokušajte i dočarati zašto je toliko oduševljen. Iscrpnije…
James Cameron ponovno oduševljava
Ljubitelji megalomanskih filmova, punih raznih specijalnih efekata, došli su na svoje pojavom ”Avatara”. Riječ je o zadnjem uratku proslavljenog redatelja Jamesa Camerona (Titanic, Aliens), koji je ovaj put otišao korak dalje.
- Nakon desetak minuta privikavanja plavih lica, zavoljet ćete Avatare kao i sve likove dosad. Film je konceptualiziran tako da ga mogu gledati i djeca i odrasli, naravno ovisi kakve filmove volite pogledati. Ako niste ljubitelji SF filmova onda ovo nije film za vas, međutim mogli biste progledati kroz prste i popustiti bar ovaj put, piše Silentpain.
Film se trenutačno prikazuje u hrvatskim kinima, a tko sve glumi, o čemu se radi i da li se uopće isplati trošiti vrijeme na ovaj izdanak sedme umjetnosti - pročitajte sami. Naša studosferašica nije požalila, ali ukusi se razlikuju. Iscrpnije…
Zagreb dobio ”kulturni hram”
Na adresi Avenija Dubrovnik broj 17 u Zagrebu smješten je Muzej suvremene umjetnosti koji je svoja vrata otvorio 11. prosinca 2009. godine. Izgradnja muzeja trajala je dugih deset godina, a na površini od 14,689.65 m², osim stalnog postava, posjetitelji će moći uživati u filmskim i kazališnim predstavama, koncertima, predavanjima i mnogim drugim zanimljivostima.
- Mnogi posjetitelji su komentirali da zgrada Muzeja izvana izgleda dosta hladno, ravnih linija u sivom betonu uz mnogo staklenih ploha, no kada se malo bolje pogleda na prostor i zgrade koje ju okružuju mišljenja sam da se ona savršeno stapa sa okolinom, piše Spaghetty.
Zagreb je napokon dobio prostor kakav kultura u gradu zaslužuje. Također, treba reći da je cijena ulaznice za studente 15 kuna, a svake prve srijede u mjesecu ulaz je besplatan. Naša studosferašica napravila je vrlo dobar prikaz Muzeja suvremene umjetnosti, s puno korisnih informacija. Iscrpnije…
Beograd: Grad u kojem su svi spremni pomoći
Posljednjih godina sve su popularnije lokacije poput Sarajeva i Beograda za doček Nove godine. Vjerojatno potaknuta takvim razmišljanjem, naša studosferašica uputili su se prema Beogradu, gdje je provela ”najluđu noć”. Dojmovi su krajnje pozitivni, a u prilog svemu ide i financijska strana, jer je sve povoljnije u odnosu na druga, ”razvikanija”, mjesta.
- Ono što najviše oduševljava u tome gradu jesu ljudi i njihov prijateljski i, nadasve, dobronamjerni stav prema svima. Ljudi su potpuno opušteni i spremni ukazati na pravi put, pa čak vas i otpratiti do mjesta na koje ste se uputili, s oduševljenjem piše Bones.
Bili u Beogradu ili ne, spomenuti će vam post svakako jednim dijelom približiti atmosferu susjednog grada. Tko zna, možda baš uskoro, kao što će vjerojatno ponovno učiniti naša studosferašica, posjetite glavni grad Srbije i ostanete ugodno iznenađeni. Sve u svemu, ovo je jedna vrlo lijepa priča, koju vrijedi pročitati. Iscrpnije…
Miješanje Crkve u politiku
Hrvatska glasi kao katolička zemlja i ta tvrdnja stoji. Točka. No, daje li to automatski pravo da svećenici tijekom Mise manipuliraju ”vjernicima”? Napomena: navodni znaci služe iz dobro znanih razloga jer neki posjete crkvu zbog toga da bi bili viđeni, dok se drugi zapravo pretvaraju da su vjernici, ali žive svakakvim, samo ne vjerničkim životom. Naša studosferašica uhvatila se u koštac s problemima utjecaja svećenika na mišljenja i razmišljanja vjernika, te iznijela osobno mišljenje.
- Stvarno ne vidim razloga da Crkva zadire u politiku, osim ako politika ne pokušava zavladati Crkvom. Ali zašto bi i to bilo normalno? Zašto bi politika htjela imati kontrolu nad Crkvom? Glasovi, novac? Novac je skoro uvijek razlog. Sigurno postoje načini kojima bi jedni od drugih mogli imati koristi, piše Piece of cake.
Istina je uvijek negdje u sredini, pa ne trebamo generalizirati. No, činjenica je da nekolicina primjera iz Hrvatske, gdje su svećenici javno govorili za koga treba glasati, zasjeni sve ostale, što je u jednu ruku i razumljivo. Za više informacija pročitajte post. Iscrpnije…
Hrvatski dinari se još uvijek koriste?
Okruženi smo raznim zanimljivostima, a ako se malo potrudimo, onda možemo doći do zapanjujućih otkrića. Naime, naš studosferaš je uspio pronaći znak na kojem je cijena usluge izražena u hrvatskim dinarima (HRD), davno zaboravljenoj valuti. No, udruga ”Radio taksi Zagreb”, u čijem je vlasništvu spomenuti znak, očito smatra drugačije.
- Cijene su, kao što je vidljivo na fotografiji, izražene u ”drevnim”, za današnji dan komičnim, hrvatskim dinarima (HRD), stoga je čak i lako oprostiti činjenicu da kraj iznosa ni ne stoji opis troška! Ovu ”ljepotu” od urbane smjernice građani svakodnevno mogu vidjeti na stajalištu taksija, kod okretišta tramvaja na Trešnjevci, popularnije poznatoj kao Remiza i diviti se promptnošću kojom se ”Radio taksi Zagreb” brine o svojim znakovima i poslovanju, piše Okreni.
Bilo kako bilo, za kraj ćemo podsjetiti da je kuna (HRK) postala nacionalna valuta na području Hrvatske još davne 1994. godine. Zbog navedenog zbilja nije jasno zašto znak nije uklonjen ili barem promijenjen. Iscrpnije..
Put kroz ”povijest” psovanja
Razne poštapalice, uzrečice i poslovice koristimo u svakodnevnom razgovoru. Jedni ih koriste da bi druge nasmijali, drugi da bi ispali pametni, a treći kako bi odrazili “nacionalni ponos”. Da, dobro ste čuli. Vjerovali ili ne, neke od poznatih, i svima nam vrlo dragih, uzrečica, u ovom slučaju “psovki”, prema zanimljivom mišljenju našeg studosferaša, oblikovala je nacionalna pripadnost, te bi se “uvijek našao netko tko bi opsovao majku i probudio nacionalni ponos u drugima”.
- I dok ste sad svi pomislili tko li je prvi rekao “dobar dan”, a tko “kaj ima” ili tko je ukorijenio univerzalnu riječ “brijanje”, meni je napamet palo nešto mnogo sirovije, nešto što budi niske strasti u ljudima. Psovka. Točnije, “j…. ti mater”. Grubo zvuči, znam. I treba jer majka je nešto sveto svima - većinom. No, tko je to prvi rekao, kako je to moglo izgledati? Kome je napamet palo tako nekoga uvrijediti i kako li se to samo uvriježilo, pita se G-točka.
Na pitanje o tome kako je nastala dogledna psovka naš studosferaš donosi zanimljivu “povijesnu” priču. Ne kaže se uzalud da mašta može svašta. Iscrpnije…
Sretan i blagoslovljen Božić!
Uredništvo Studosfere želim vam sve najbolje povodom božićnih i novogodišnjih praznika!
Izbori, divni predsjednički izbori
S obzirom da se bliži prvi krug predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, naš studosferaš napravio je osvrt na kandidate, ali i izbore općenito. Nakon bajkovitog uvoda, pozabavio se analizom pet predsjedničkih kandidata: Andrije Hebranga, Ive Josipovića, Nadana Vidoševića, Milana Bandića i Vesne Pusić.
- Mladić, iako ponekad naivan, nije bio glup. Točno je znao što traži od osobe koja bi bila na čelu njegove male zemlje, no njegovog savršenog vođe nije bilo nigdje, svi su davali preisprazna obećanja i trošili silne milijuna na apsolutno ništa, što ga je bacilo u tešku depresiju. I uništili su mu draž Božića kao jedine stvari kojoj se radovao, piše Dejo.
Svi spomenuti kandidati, po subjektivnom izboru studosferaša, su prikazani na duhovit način, jednako kao i cijeli post. Nadalje, vrlo zanimljivo je bilo čitati prijedloge za ”izborni slogan”, ali posebno treba spomenuti ”minuse” i ”plusove” svakog kandidata. Napomena: Politika nije duhovita, ali je naš studosferaš bio i više nego duhovit pri analizi. Iscrpnije…
Priča o novinarstvu
Danas vam, za ”vikend-relaksaciju”, donosimo filmsku recenziju filma, kojeg bi svaki novinar u nastajanju trebao pogledati barem jednom. Preporuka je iz jednostavnog razloga da se dobije uvid u jednog od velikana američkog novinarstva i njegovu borbu protiv cenzure. Dakako, riječ je o Edwardu R. Murrowu i filmskom uratku slavnog Georgea Clooneya pod imenom “Laku noć i sretno”.
- Film je, prije svega posvećen Edwardu R. Murrowu, jednom od najpoznatijih ličnosti u povijesti novinarstva koji se suprotstavio tome antikomunističkome režimu, a kojega je u filmu utjelovio David Strathairn. George Clooney pojavljuje se u ulozi Freda Friendlyja, producenta emisije. Film je bio nominiran za brojne nagrade, te je tako pokupio i 6 nominacija za Oskara, piše Tina89.
Mislimo da su daljnje elaboracije nepotrebne, neovisno kakvo mišljenje imate o postu, prošećite do najbliže videoteke i posudite spomenuti film. Nadamo se da ćete se oduševiti u barem približnoj mjeri kao naša studosferašica. Iscrpnije…